Bosanska kahva: ritual koji traje stoljećima

Kada u bosanskoj kući zamiriše svježe mljevena kahva, to je znak da je vrijeme za predah. Bosanska kahva nije piće koje se ispija u žurbi, s nogu ili iz papirnate čaše. Ona je ritual — spor, promišljen i pun značenja — koji se u našim krajevima njeguje još od osmanskih vremena, kada su prve kahvedžinice otvorene u Sarajevu sredinom 16. stoljeća.

Od zrna do fildžana

Prava bosanska kahva počinje od kvalitetnog zrna. Nekada se sirova kahva pržila kod kuće, u posebnim tavama, a miris prženja širio se cijelom mahalom. Danas većina kupuje već prženu, sitno mljevenu kahvu, ali pravilo ostaje isto: mljevenje mora biti fino, gotovo poput brašna, jer se kahva ne cijedi nego kuha.

Foto: licenca CC BY-SA 3.0, izvor: Wikimedia Commons

U džezvu — bakrenu posudu dugog vrata koja se generacijama prenosi s koljena na koljeno — sipa se hladna voda i stavi da provri. Kada voda zakuha, skloni se s vatre, doda se kašika kahve po fildžanu i sve se lagano promiješa. Džezva se zatim vrati na blagu vatru da se kahva „digne" — pjena koja se pri tome stvori znak je dobro skuhane kahve.

Džezva i fildžan: posuđe s dušom

Bakreno posuđe nije samo ukras. Bakar ravnomjerno provodi toplotu i omogućava kahvi da se kuha polako, bez naglog ključanja koje bi uništilo aromu. Uz džezvu idu fildžani — male šalice bez drške — i šećerluk s kockama šećera i rahat lokumom.

Foto: Noumenon, licenca CC BY-SA 3.0, izvor: Wikimedia Commons

Kahva se u fildžan sipa polako, da pjena ostane na vrhu. Uz nju se obavezno služi čaša hladne vode — gutljaj vode prije kahve čisti nepce i priprema ga za pun okus. Kocka šećera se, po starom običaju, ne stavlja u kahvu nego se drži u ustima dok se kahva pije, a rahat lokum dolazi na kraju, kao slatka tačka.

Kahva kao društveni događaj

U Bosni se na kahvu poziva, na kahvi se ostaje satima, uz kahvu se sklapaju prijateljstva, dogovaraju poslovi, pa i prose djevojke. Postoje i posebni nazivi: dočekuša (kahva za dobrodošlicu), razgovoruša (ona uz koju se dugo priča) i sikteruša (ona koja gostu daje do znanja da je vrijeme za polazak).

Foto: Vyacheslav Argenberg, licenca CC BY 4.0, izvor: Wikimedia Commons

Za razliku od espressa koji se ispija u minuti, bosanska kahva traži vrijeme. I upravo je u tome njena vrijednost: u svijetu koji juri, ona nas tjera da usporimo, sjednemo i posvetimo se jedni drugima.

Uz kahvu ide i nešto slatko

Nijedna kahva nije potpuna bez zalogaja slatkog. Uz fildžan se tradicionalno služe hurmašice, tufahije ili komad domaće baklave. Ako volite deserte naše kuhinje, pročitajte i naš vodič kroz slatku tajnu bosanskih deserta — agdu.

Sljedeći put kada skuhate kahvu, ne pijte je u žurbi. Pozovite nekoga, izvadite fildžane i dopustite da ritual traje. Upravo tako se čuva jedna od najljepših tradicija naše kuhinje.

---

Naslovna fotografija: Eaeeae, licenca CC BY-SA 3.0, izvor: Wikimedia Commons